Budućnost učenja

Pandemija COVID-19 promijenila je naše društvo na mnogo različitih načina. Između ostalog, ubrzala je proces promjene načina učenja.

2020. godine, FutureLearn je naručio izradu globalnu studije za istraživanje budućnosti učenja. Studija je sprovedena u V. Britaniji, SAD-u i Australiji. Glavne teme ove studije bile su lični razvoj i aspiracije u karijeri, moć obrazovanja i onine učenja i očekivanja od obrazovanja u budućnosti.

U ovom tekstu ćemo iznijeti neke od zaključaka iz te studije.

Samoobrazovanje je popularnije među mlađim generacijama

U digitalnom dobu, jasno je da je samoobrazovanje mnogo lakše nego ikada ranije, velikim dijelom zbog dostupnosti ogromnog broja informacija na različitim internet stranicama i društvenim mrežama, koje omogućavaju kontinuiran priliv informacija.

Nije iznenađujuće da društveni mediji igraju značajnu ulogu u samoobrazovanju. Studija je otkrila da su sajtovi kao što su YouTube, Facebook, Twitter i Instagram najčešće korišćene platforme, koje ljudi upotrebljavaju da bi se obrazovali o ključnim pitanjima.

Studija je takođe pokazala da postoji generacijska podjela između platformi koje ljudi biraju za ovaj oblik učenja. Milenijalci (osobe rođene između 1981. i 1996. g) i pripadnici generacije Z (osobe rođene nakon 1997. g) mnogo češće koriste sve platforme za samoobrazovanje. Na primjer, 37% generacije Z i 22% milenijalaca koristi Instagram, dok je to slučaj sa samo 4% ljudi iz starijih generacija.

Online učenje može pružiti slične prednosti kao i formalno obrazovanje

Kao što smo vidjeli od početka pandemije korona virusa, online učenje može igrati ključnu ulogu u obrazovanju. Pruža fleksibilan pristup učenju i daje učenicima priliku da se povežu sa nastavnicima, bez obzira gdje se nalaze.

Dokazi sugerišu da je učenje na internetu popularno među učenicima. Većina učesnika u ovoj studiji složila se da online učenje može pružiti slične prednosti kao i obrazovanje u učionici. Štaviše, mnogi ljudi takođe vjeruju da online učenje omogućava veću raznovrsnost i inkluziju u obrazovnom sektoru.

Većina odraslih u sve tri zemlje se slaže da online učenje može da pruži slične prednosti kao i formalno obrazovanje (59% Australija, 53% SAD, 50% Velika Britanija), što je posebno izraženo među milenijalcima.

Šta je to što se ljudima sviđa u formatu za učenje na internetu? Studija je otkrila da postoji nekoliko prednosti koje su ispitanici kontinuirano naglašavali:

• mogućnost učenja sopstvenim tempom,
• dostupan je i onima koji su fizički ograničeni, te im daje pristup visokokvalitetnom obrazovanju,
• Pomaže ljudima da razviju vještine za postizanje ličnih i profesionalnih ciljeva,
• Pomaže ljudima da ostanu informisani, angažovani i mentalno aktivni.

Vidjeli smo da je COVID-19 uticao na to da više odraslih bude zainteresovano za pohađanje online kurseva. U Australiji i SAD, trećina odraslih je rekla da ih sada više zanima ovaj oblik učenja.

Tehnologija i inkluzivnost su budućnost obrazovanja

Pandemija je značila da smo morali da preispitamo mnoge aspekte naših života i način na koji im pristupamo. Iako su mnoge od ovih mjera bile privremene, one postavljaju pitanje kako će se stvari promijeniti u budućnosti. Obrazovanje je kratkoročno doživjelo radikalne promjene, ali šta će biti u budućnosti?

Porašće upotreba tehnologije

Jedno od ključnih razmatranja je kako će tehnologija promijeniti budućnost obrazovanja. Sa pristupom internetu, koji postaje sve rašireniji, a moć računarske obrade nastavlja da se poboljšava, pred nama su svakako uzbudljiva vremena.

Oni koji su intervjuisani u okviru studije odabrali su virtuelnu stvarnost (VR) kao inovaciju koju bi najviše željeli da vide u obrazovanju do 2030. g. Ova tehnologija, zajedno sa proširenom realnošću (AR), mogla bi da bude ključni faktor za promjenu pristupa obrazovanju.

Pored VR i AR, ljudi su takođe željeli da vide razvoj obrazovnih funkcija na platformama društvenih medija, kao i personalizovane chat bot-ove. Ponovo, veliki dio ovog interesovanja dolazi od milenijalaca i generacije Z.

Milenijalci i generacija Z su skloniji tome da vide različite inovacije u tehnologiji, sa izuzetkom virtuelne stvarnosti, koju svi otprilike podjednako žele (39% milenijalaca, 38% generacije Z, 35% starijih generacija).

Kao što bismo mogli i očekivati, mnogi ljudi u studiji vjeruju da će obrazovanje u budućnosti biti realizovano kroz digitalne kanale. Skoro polovina odraslih (48%) u Velikoj Britaniji vjeruje da će to biti slučaj, 57% onih u SAD-u i 43% ispitanika u Australiji.

Online učenici žele da proučavaju nove tehnologije

Još jedna zanimljiva oblast u kojoj ćemo vjerovatno vidjeti razvoj obrazovanja je vrsta stvari o kojima će ljudi učiti. Studija je i na ovom području donijela zanimljive podatke.

Jedno od najvažnijih područja interesovanja bila je oblast IT-ja, programiranje i razvoj video igara. Istraživanje je pokazalo da 20% odraslih u Australiji želi da stekne više znanja o ovim temama, te 16% ispitanika u SAD-u i 13% u Velikoj Britaniji.

Značajan broj ljudi je takođe smatrao da obrazovanje može pomoći u razvoju tehnologija, koje mogu pomoći u stvaranju održivih zajednica.

Obrazovanje može biti sredstvo za promovisanje inkluzivnosti i okončanje nejednakosti

Raznolikost i pristupačnost su takođe ključne teme za budućnost obrazovanja. Još jednom, oboje se odražavaju u ovoj studiji.

Sa boljim pristupom obrazovanju, mnogi odrasli smatraju da će ono postati dostupnije osobama sa invaliditetom. Slično tome, mnogi su takođe smatrali da će se inkluzivnije nastavne metode koristiti u budućnosti.

Mnogi od anketiranih takođe vjeruju da obrazovanje može pomoći da se okonča nejednakost, kao i da se svijet učini raznovrsnijim i kulturno prihvatljivijim mjestom.

Blizu dvije petine odraslih u Australiji (38%) i Velikoj Britaniji (37%) vjeruje da će obrazovanje imati moć da okonča nejednakost u budućnosti, dok to u SAD misli 32% ispitanika.

Zaključak

Budućnost obrazovanja izgleda uzbudljivo i obećavajuće. Sa napretkom tehnologije, postoji optimizam da će učenje postati pristupačnije, inkluzivnije i fokusirano na neka zaista važna pitanja.

Studija „Budućnost učenja“ je pokazala da učenici širom svijeta dijele ovaj optimizam, posebno mlađe generacije.